Najveći izazovi digitalizacije transportne branše
Ova tri koraka digitalizacije menjaju proces transporta

Erkrath, 22.07.2019. – Još uvek vlada velika
diskrepancija između stepena digitalizacije u velikim i malim kao i srednjim
preduzećima u transportnoj i logističkom branši. Dok logistički divovi već dugo
rade digitalno, male i srednje transportne firme uglavnom ne mogu sebi
priuštiti nabavku kompleksnog softvera. Šta je potrebno da se odgovori na
zahteve i trendove na tržištu i da se drži korak sa veličinama u branši?
Osnovno digitalno snabdevanje za široke mase i
stabilna tehnološka infrastruktura stvaraju pretpostavke za učešće u
upravljanju lancem snabdevanja. Za sve učesnike transportnog lanca pre svega je
važno da i dalje optimizuju pojedine korake u okviru toga i time optimizuju
celokupan transportni proces. Ovo
su tri primera za to:
1.
eCMR:
Manje administracije i više kontrole
Najvažniji dokument pored transportnog naloga je
tovarni list koji je poznat kao CMR, a uskoro će biti poznat kao eCMR,
elektronski CMR. U idealnom slučaju oni se već u skladištu automatski
sačinjavaju i šalju elektronski - na taj način ih prevoznici mogu preuzeti
preko telefona ili tableta. Na taj način se znatno smanjuju troškovi
birokratije i nastupa još jedan pozitivan efekat. Jer, ako se dokumenta o
isporučenoj robi, skraćeno PoD (proof of delivery) generišu elektronski, ona se
mogu jednostavnije i digitalno obraditi.
Da li je sve ovo i u praksi jednostavnije i
povoljnije kako za prevoznike tako i za špeditere, objašnjava Dmitry Yatckevich
iz međunarodnog udruženja prevoznika BAMAP (http://bamap.org): „Testovi u vezi
sa eCMR-om već su uveliko u toku. Ali nije jasno šta treba da se desi sa
pretećim dokumentima kao što su pak liste, sertifikati i specifikacije koji se
dostavljaju u papirnoj formi.“ Pri tom je sa tačke gledišta Yatckevichsa
najveći izazov realizacija
pravno obavezujućeg elektronskog potpisa. Uprkos tome on prevoznike smatra
dovoljno fleksibilnim da se i u budućnosti na odgovarajući način prilagode
situaciji.
2.
POD
(proof of delivery): Kraći rokovi plaćanja i digitalna dokumentacija
Potvrda o predaji – proof of delivery – u budućnosti
će biti realizovana u okviru eCMR-a. Do sada je prevoznik morao dostaviti
špediciji odgovarajuća dokumenta sva zajedno, a nakon toga ih poslati poštom
nalogodavcu. To za transportna preduzeća znači troškove slanja i dodatni rad.
Osim toga time se produžavaju rokovi plaćanja. Jer tek nakon prijema dokumenta
nalogodavac će inicirati plaćanje pružene transportne usluge. Tako se može
desiti da špedicije nakon obavljenog transporta moraju čekati na naplatu od
mesec do tri meseca. Ali ako su radna dokumenta digitalna i time znatno brža,
mogu se brže izvšiti i plaćanja. Na taj način se prihodi mogu bolje planirati,
a preduzećima tako ostaje više finansijskog prostora. Osim toga u vezi sa
eCMR-om se prikupljaju i podaci o promenama tako da se tokovi isporuke bolje
nadgledaju i podaci mogu poslati na mesto isporuke u realnom vremenu. Prama
mišljenju Yatckevicha ovde još ima otvorenih pitanja: „Na jednoj strani
digitalizacija POD-a ubrzava plaćanje transportnim firmama. Na drugoj strani to
znači za špeditere nalogodavce da moraju ranije da plate. To bi moglo da
poremeti njihovo planiranje.“
3.
Dinamično
upravljanje rampama:
Pametno korišćenje GPS podataka donosi još jedan
veliki napredak kada je u pitanju problem rampi. Spajanjem telematskih podataka
i upravljanja vremenom utovara i istovara treba da bude rešen poznati problem
zastoja prilikom ulaza i izlaza robe. U praksi prevoznik za to daje odobrenje
za korišćenje njegovih GPS podataka. Oni se redovno upoređuju sa podacima
pozicije kamiona i vlasniku rampe se šalju podaci o izračunatom stvaranom
vremenu dolaska. Na taj način on može računati sa realnim podacima o vremenu i
praviti raspored. Precizna prognoza skraćuje vreme čekanja vozača kamiona i u
idealnom slučaju ga potpuno ukida. Predstavnik BAMAP-a to vidi kao veliku inovaciju
za branšu: „Činjenica da su na ovogodišnjem vodećem sajmu transport logistic
(04.–07.06.2019. godine) u Minhenu držani čitavi seminari o ovoj tematici
pokazuje koliko je za svakog učesnika lanca snabdevanja važno dotaći
problematiku rampe.“
Zaključak
Koraci koji su diskutovani u članku jasno pokazuju
da je efikasnost u transportu posebno porasla kroz poboljšanu komunikaciju među
svim učesnicima. Pri tom se ne radi samo o prostom umrežavanju svih učesnika
veću o centralizovanoj komunikaciji: „To je princip Sistema pametne logistike
TIMOCOM-a! Mi posredujemo ove komunikacije između učesnika i sistema, a da pri
tom ne preuzimamo ulogu izvršioca u stvarnom procesu“, objašnjava Philipp
Schmidt, Portfolio Manager kod TIMOCOM-a. Da bi to postigao, TIMOCOM mora
odgovoriti na potrebe klijenata. Cilj mora biti digitalizacija malih preduzeća
jer samo tako od toga mogu profitirati i velika.