Stabilnija cena goriva: ima li nade za srpske prevoznike?
Sukob u Ukrajini doveo je do značajnog povećanja cena dizela i benzina što direktno utiče na sektor transporta. Stoga, mnoge kompanije su bile primorane da preduzmu mere kako bi ublažile visoke troškove.
Cena sirove nafte, a samim tim i cena dizela, jedna je od glavnih briga sa kojom se suočava sektor drumskog saobraćaja. U poslednje vreme ovo pitanje je postalo veoma aktuelno, a velike logističke kompanije strahuju od mogućeg prekida uvoza ruske nafte, što bi dovelo do još većeg povećanja cene goriva.
U mnogim evropskim zemljama dizel već uveliko prelazi dva evra po litru. Ovaj porast najviše pogađa vozače kamiona, ali utiče i na sektore izvan logistike. Povećanje troškova transporta robe se ogleda i u ceni koju potrošači moraju da plate za meso, mleko ili hleb koji kupuju u prodavnicama. Dakle, ceo distributivni lanac je ugrožen.
Pokušaćemo da analiziramo posledice po domaću i evropsku logistiku u mesecima koji dolaze, kao i da damo neke prognoze vezane za cenu dizela.
Trenutna situacija na tržištu
Evropske zemlje i dalje zavise od ruske nafte. Iako je Evropska Unija nametnula paket sankcija Rusiji, te sankcije nisu obuhvatile uvoz ruske nafte. Evropske zemlje uvoze čak 40% ruskog gasa i oko 27% ruske nafte.
Sukob sa Ukrajinom je doveo do još većeg poskupljenja naftnih derivata, a od 24 februara 2022. godine kreće sunovrat celokupnog sistema. Svedoci smo kako samo u našoj zemlji država ograničava cenu nafte iz nedelje u nedelju u pokušaju da smanji inflaciju.
Ovaj rat je takođe uticao i na manjak vozača. Treba imati u vidu da ruski i beloruski vozači čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama kao što su Litvanija i Poljska, koje su okosnica drumskog transporta u Evropi. Više od 166.000 vozača iz Ukrajine, Rusije i Belorusije, koji rade u zemljama širom Evrope, su morali da napuste svoj posao, što je rezultiralo manjkom radne snage.
Manjak vozača i visoke cene naftnih derivata su dodatno otežale funkcionisanje drumskog teretnog saobraćaja i stvorile dodatan pritisak kako na mala tako i na velika preduzeća koja prevoze teret. I dok čekaju odluku Evropske komisije, mnoge zemlje su usvojile paket svojih mera, kako bi pokušale da smanje inflaciju.
Na primer, Francuska je smanjila cenu naftnih derivata za 15 centi, dok za određene profesije pojeftinjenje ide i do 35 centi po litru. Italija je ograničila akcize i omogućila pojeftinjenje do 20 centi, dok je Portugalija ponudila vaučere od 20 evra građanima, a smanjenje od 20 centi transportnim firmama.
Nemačka se takođe odlučila na smanjenje poreza, do 30 centi na benzin i 14 centi na dizel, dok je Poljska smanjila PDV sa 20% na 8%, iako ima najnižu cenu goriva.
Logistička IT rešenja i kalkulator troškova
IT alati mogu biti kratkotrajno rešenje za sve logističke firme koje se suočavaju sa trenutnom ekonomskom situacijom. U slučaju tendera i dugoročno potpisanih ugovora, dosta je teško izvršiti kalkulaciju, što zahteva detalju analizu ne samo troškova, nego i rizika.
TIMOCOM vam može ponuditi svoju berzu tereta, što uključuje pristup ponudama tovarnog prostora kojih ima čak do milion. Putem alata Rute i Troškovi možete napraviti jasne kalkulacije i izračunati troškove direktno vezane za vaše vozilo, što dodatno olakšava planiranje transportnih naloga, uključujući optimalne rute, planiranje vremena i optimalno vreme dolaska.
Preko praćenje Vaših transporta možete vršiti praćenje vaših transporta. Sve usluge su objedinjene jedinstvenim TIMOCOM interfejsom.
Zašto su cene dizela veće nego cene benzina?
Većina vozila u Evropi koriste dizel. Kina i Indija su dodatno povećale potražnju za snabdevanje dizel gorivom, što dodatno utiče na cenu. Kada pogledamo cene dizela retroaktivno, ovaj naftni derivat je uvek bio skuplji, ne računajući devedesete godine.
Tehnički i tržišni razlozi utiču na razliku u ceni, a u vreme energetske krize oni postaju još izraženiji.
Dizel i benzin se dobijaju od sirove nafte, samo u određenim količinama. Preradom sirove nafte dobijamo više benzina, zato je njegova cena niza. Srbija troši tri puta više dizela nego benzina, stoga rafinerije teže da izvuku što veći procenat dizela. Drugi razlog je potražnja, a tržište je to koje određuje cenu.
Ukoliko stavimo potrošnju i cenu u kalkulator goriva, dolazimo do impozantne sume koju srpski vozači troše svakodnevno.
Veće cene prevoza
Domaći transport je ugrožen, a srpski prevoznici prepušteni sami sebi, koji za razliku od drugih nisu dobili povraćaj akciza i subvenciju za nabavku goriva. Obzirom da gorivo na cenu transporta utiče sa oko 30%, prognoze su pesimistične.
Sa povećanjem cene naftnih derivata, moraju se povećati i transportni troškovi za oko 10-20 odsto. Špediteri i logističke kompanije koriguju cene u skladu sa cenama goriva. Treba napomenuti da je u EU akciza za gorivo 39 dinara, dok u Srbiji prelazi 50 dinara.
Oslobađanjem od akciza, refundiranjem dela troškova i razgovorom sa logističkim firmama država bi mogla da pomogne. Međutim, dok traje kriza sa cenama, strah od inflacije raste, a mnogi prevoznici i špediteri zatvaraju firme i izlaze iz posla.
Prognoze: kada će cene prestati da rastu?
Dokle god traje rat u Ukrajini teško je predvideti cenu sirove nafte. U doglednoj budućnosti cene transporta će nastaviti da rastu, podstaknute rastom troškova koje u ovom trenutku ništa ne može da spreči.
S druge strane, kriva bi mogla da počne da pada u drugoj polovini godine. Već sada cene na svetskom tržištu polako padaju, a zvaničnici City Banke ističu da bi cena sirove nafte mogla da padne na 65 dolara po barelu do kraja godine, ako recesija smanji globalnu potražnju.